Novi List, 16.10.2013., Gabrijela Galić

Prema sadašnjoj listi jednostavnih poslova koji bi trebali biti obuhvaćeni zakonom u djelatnosti pripreme i posluživanja hrane i pića, i u hotelima, nestat će klasično zapošljavanje

ZAGREB » Glačanje, čišćenje, pranje, osnovno održavanje kućanstva, očitavanje brojila, dijeljenje letaka i besplatnih novina, pranje automobilskih prozora … Dio je to poduže liste jednostavnih poslova, odnosno povremenih poslova koji se namjeravaju ozakoniti po uzoru na sezonski rad u poljoprivredi u kojoj su lani uvedeni vrijednosni kuponi kojima poslodavac sezoncu plaća minimalne dnevne poreze i doprinose i dnevnicu koja ne smije biti niža od 70-tak kuna. Nakon što je provedena javna rasprava o tezama za budući zakon o povremenim poslovima, izrađen je i koncept na osnovi kojeg bi radna skupina trebala iznjedriti budući zakonski prijedlog koji će se vjerojatno donijeti bez podrške sindikata.

Nepotreban zakon

Naime, prije istupanja iz pregovora o Zakonu o radu, Nezavisni hrvatski sindikati i Savez samostalnih sindikata Hrvatske istupili su iz radne skupine za izradu zakona koji će regulirati povremene poslove. Oni smatraju kako takav zakon nije potreban. Iz samog prijedloga poslova koji bi tim zakonom bili obuhvaćeni, jasno je i zbog čega. Povremeni poslovi ili mini-poslovi, ubuduće bi mogli postati temeljni oblik angažiranja radnika u cijelom nizu djelatnosti, ne samo kada je riječ o sitnim poslovima u domaćinstvu već i poslovima u građevinarstvu, prometu, turizmu.
 A što su to jednostavni poslovi u turizmu? Prema sadašnjoj listi jednostavnih poslova koji bi trebali biti obuhvaćeni novim zakonom, u djelatnosti pripreme i posluživanja hrane i pića, a time i hotelima, praktično će nestati klasično zapošljavanje. U špici sezone u turizmu radi 90-tak tisuća radnika. Dio njih su sezonski radnici – sobarice, kuhari, čistačice, pomoćni kuhari, konobari … Ti sezonci, za koje je od ove godine uvedena posebna mjera aktivne politike zapošljavanja, u budućnosti bi mogli zaboraviti na svoj »klasični« sezonski angažman, odnosno sezonski radni odnos. Vjerojatno će postati prve žrtve povremenih poslova, a nakon njih i stalno zaposleni radnici ugovore o radu vrlo lako bi mogli zamijeniti vrijednosnim kuponima. Pomoćnim povremenim poslovima prema prijedlogu za izradu budućeg zakona »osobito« se smatraju pomoćni poslovi u pripremi i posluživanju hrane i pića, čišćenje u uredima, hotelima i ostalim objektima, pranje glačanje u hotelima i ostalim objektima, čišćenje kuhinje i pranje posuđa u hotelima i ostalim objektima, pomaganje u pripremi namirnica za kuhanje kao i pomaganje u posluživanju jela i pića u hotelima i ostalim objektima.
  
 – Ako takav zakon stupi na snagu imat ćemo desetkovanje zaposlenih. Što će poslodavcu 25 sobarica? Ostavit će ih dvije na plaći, a ostale će angažirat preko povremenih poslova, ogorčeno veli Eduard Andrić, predsjednik Sindikata turizma i usluga Hrvatske.
Andrić dodaje kako se taj novi oblik zapošljavanja kosi sa strategijom razvoja turizma koji bi konkurentnost trebao graditi i na kvaliteti.
   
Neriješeni problemi

Prema njegovim informacijama zahtjev za takvom fleksibilizacijom rada u turizmu i ugostiteljstvu stigao je od malih poslodavaca i obrtnika. Povremeni poslovi kako se za sada planiraju regulirati, nisu pitanje povremene potrebe za većim brojem radnika, jer kako tvrde u sindikatu turizma, te su situacije u domaćem turizmu regulirane odavno i rješavaju se prema postojećem zakonodavstvu.
 – Pozvat ćemo sve mlade da se ne školuju za ugostiteljsku struku jer radeći u njoj neće skupiti mirovinu, a neće imati ni vremena da osnuju obitelj, ogorčen je Andrić naglašavajući kako je 90 posto nabrojenih poslova koji se smatraju povremenima i pomoćnima iz djelatnosti turizma. Njemačka iskustva pokazuju da na jednog klasično zaposlenog radnika u ugostiteljstvu dolaze tri angažirana na povremenim, odnosno mini-poslovima. Problem rada na crno niti u toj sređenoj zemlji nije riješen, štoviše s mini-poslovima je porastao. Radnici na mini-poslovima, iz iskustva niza zemalja, ruše cijenu rada, zatvaraju i cijepaju klasična radna mjesta. Njihove nadnice sve su niže, nesigurnost radnog mjesta i nemogućnost da iz nadnice ulažu u socijalna osiguranja nerijetko ih čine socijalnim slučajevima.

Industrijske akcije
   
Sindikata turizma i usluga Hrvatske sve je svoje članove upozorio na opasnost koja im prijeti ali i da se pripreme na mogućnost organiziranja industrijskih akcija, jer takvi zakonski prijedlozi sindikate tjeraju na oprez i akcije. »Prema navedenom popisu povremenih i pomoćnih poslova, mnogi od vas koji ovo čitate više nećete imati ugovore o radu kakve imate danas, već se od vas tražiti da sklapate sasvim drugačiji i novi ugovorni oblik«, ističe sindikat.