Ako Vam je promaklo ovim putem podsjećamo da pročitate aktualnu uputu i zanimljivo službeno stajalište Ministarstva Financija, Središnjeg ureda Porezne uprave.
Uputa se odnosi na mogućnost isplate regresa u gotovini, a službeno stajalište na mogućnost odbitka pretporeza od malog poreznog obveznika koji je zabunom izdao račun s svim elementima propisanim čl. 79. Zakona o porezu na dodanu vrijednost.
1. Način isplata regresa za korištenje godišnjeg odmora, uputa
(04. srpnja 2017. godine, Klasa: 400-06/16-011330)
Temeljem očitovanja Porezne uprave i Ministarstva pravosuđa, a vezano za tumačenja odredbi Zakona o prorezu na dohodak (Narodne novine br. 115/16.; dalje u tekstu: Zakon) i Pravilnika o porezu na dohodak (Narodne novine br. 10/17.; dalje u tekstu: Pravilnik), odnosno tumačenja odredbi Ovršnog zakona (Narodne novine br. 112/12., 25/13., 93/14. i 55/16.; dalje u tekstu: OZ) na pitanje načina isplate regresa za korištenje godišnjeg odmora, konkretno mogućnosti isplate regresa za korištenje godišnjeg odmora u gotovom novcu, Ministarstvo financija dostavlja objedinjeno pojašnjenje kako slijedi:
Zakon o prorezu na dohodak i Pravilnik o porezu na dohodak
– sukladno članku 9. stavku 1. točki 9. Zakona primici do propisanih iznosa ne smatraju se oporezivim primicima po osnovi nesamostalnog rada, a odredbama članka 7. stavka 2. Pravilnika, između ostaloga, propisano je da se neoporezivo mogu isplatiti i prigodne nagrade (božićnica, naknada za godišnji odmor i sl.) do 2.500,00 kuna godišnje.
– ako se prigodna nagrada isplaćuje radniku koji radi istovremeno kod dva ili vise poslodavaca u poreznom razdoblju za koje se prigodna nagrada isplaćuje i/ili je tijekom poreznog razdoblja imao zasnovan radni odnos kod dva ili više poslodavaca, ali ne istodobno, radnik je obvezan prije isplate prigodne nagrade svakom poslodavcu podnijeti pisanu izjavu u kojoj će navesti je li kod drugog i/ili bivšeg poslodavca ostvario isplatu prigodne nagrade za to porezno razdoblje, u kojem iznosu i je li po toj osnovi obračunan i uplaćen predujam poreza na dohodak. U slučaju da je prigodna nagrada već isplaćena u poreznom razdoblju, neoporezivo se može isplatiti samo razlika do propisanog iznosa (do 2.500,00 kuna).
– člankom 92. stavkom 3. Pravilnika, između ostaloga, propisano je da se u gotovu novcu mogu isplatiti primici na koje se u skladu s člankom 9. Zakona ne plaća porez na dohodak, kao što su primici po osnovi naknada, potpora i nagrada koje im isplaćuje poslodavac i isplatitelj primitka od nesamostalnog rada, odnosno place, do propisanih iznosa, te primici bivših radnika i nasljednika bivših radnika po osnovi naknada, potpora i nagrada koje isplaćuje poslodavac i isplatitelj primitka, odnosno plaće, a koje su dospjele na isplatu za vrijeme trajanja radnog odnosa ili je pravo na isplatu nastalo za vrijeme trajanja radnog odnosa do propisanih iznosa.
– ako bi iznos prigodne nagrade (regresa) u jednom dijelu bio oporeziv, oporezivi dio morao bi se isplatiti na račun (tekući ili žiro), a neoporezivi dio mogao bi se isplatiti u gotovu novcu. Prema navedenome može se zaključiti da se prigodna nagrada (regres) može isplatiti u gotovu novcu do 2.500,00 kuna godišnje.
Na opisani način postupa se i u drugim slučajevima kada se isplaćuju primici iz članka 9. stavak 1. Zakona (jubilarne nagrade, otpremnine i slično) koji su u cijelosti neoporezivi (isplaćuju se do iznosa propisanog člankom 7. Pravilnika) ili su u jednom dijelu neoporezivi (isplaćuje se iznos viši od iznosa propisanog člankom 7. Pravilnika) ili se isplaćuje primitak koji nije propisan odredbama toga članka i koji je u cijelosti podložan oporezivanju (npr. nagrade radnicima za navršenih 5 godina radnog staža). U slučaju isplate koja je viša od neoporezivog iznosa, oporezivi dio mora se isplatiti na račun zaposlenika (tekući ili žiro), a neoporezivi dio mogao bi se (na zahtjev zaposlenika) isplatiti u gotovu novcu, sukladno odredbi članka 92. stavka 3. točke 5. Pravilnika.
Ovršni zakon
– regres za korištenje godišnjeg odmora kao vrsta primanja nije obuhvaćen člankom 172. OZ-a (izuzeće od ovrhe) ili člankom 173. OZ-a (ograničenje ovrhe), zbog čega se navedeno primanje može u cijelosti iskoristiti za namirenje ovrhovoditelja.
– poslodavac je dužan samo iznose koji su izuzeti od ovrhe (članak 172 i 173. OZ-a) uplatiti na poseban račun ovršenika.
– u slučaju da poslodavac postupa po obavijesti Financijske agencije (FINA) u skladu s člankom 212. OZ-a i ne provodi ovrhu niti je vezan rješenjem o ovrsi te nije dužan plijeniti ovršenikova primanja (ovrhu provodi FINA), znanje poslodavca o provedbi ovrhe na novčanoj tražbini po računu nije zapreka poslodavcu da regres za korištenje godišnjeg odmora radniku isplati u gotovini, isključivo na njegov zahtjev.
– u slučaju da ovrhu provodi poslodavac na temelju rješenja o ovrsi kojim je ovrha određena samo (isključivo) na plaći (članak 197. OZ-a) te se ovrha provodi samo na plaći, a ne i na drugom stalnom novčanom primanju (navedeno je u rješenju o ovrsi), poslodavac može regres za korištenje godišnjeg odmora radniku isplatiti u gotovini, isključivo na njegov zahtjev.
– u slučaju da ovrhu provodi poslodavac temeljem rješenja o ovrsi kojim je ovrha određena rješenjem o ovrsi javnog bilježnika općenito na imovini (članak 284. stavak 2. OZ-a) ili rješenjem o ovrsi na plaći i drugim stalnim novčanim primanjima (članak 197. OZ-a) što podrazumijeva i placu i regres za korištenje godišnjeg odmora (navedeno je u rješenju o ovrsi), ili poslodavac postupa u skladu s privatnom ispravom iz članka 202. OZ-a koja ima pravni učinak pravomoćnog rješenja o ovrsi, a kojom je dužnik dao suglasnost za zapljenu plaće, odnosno drugog stalnog novčanog primanja (osim u dijelu u kojem je to primanje izuzeto od ovrhe), poslodavac je dužan regres za godišnji odmor isplatiti na račun kojeg je ovrhovoditelj naveo u rješenju o ovrsi tj. poslodavcu je zabranjeno radniku isplatiti regres za korištenje godišnjeg odmora u gotovini.