Iako su brojni ugostiteljski objekti na Jadranu još uvijek zatvoreni ili rade s drastično skraćenim radnim vremenom, njihovi se vlasnici ubrzano počinju pripremati za novu turističku sezonu. Sudeći prema proteklim sezonama, Hrvatska ove godine može očekivati ​​rekordan posjet turista iz cijelog svijeta.

Hrvatska turistička zajednica početkom ove godine objavila je podatke o prošlogodišnjoj posjeti turista koji su ostvarili 18,9 milijuna dolazaka i 104,8 milijuna noćenja, što je 37 posto više dolazaka i 25 posto više noćenja u odnosu na 2021. godinu.

Prijave za strane radnike već stižu

Istarska, Primorsko-goranska i Splitsko-dalmatinska županija lani su ostvarile najviše turističkih noćenja – čak 60 posto od ukupnih noćenja u Hrvatskoj. Pritom su ti krajevi najteže dolazili do radne snage, koja je prošle godine, čini se, bila potrebnija nego ikad.

Njihove policijske službe potvrdile su nam da već primaju zahtjeve za izdavanje boravišnih i radnih dozvola sezonskim radnicima iz drugih zemalja. Dozvola za boravak i rad za sezonsko zapošljavanje izdaje se na vrijeme do tri, odnosno do šest mjeseci.

Naime, sezonski radnik na temelju dozvole za boravak i rad za sezonski rad može raditi u Hrvatskoj najviše šest mjeseci godišnje, nakon čega mora napustiti zemlju. U roku od šest mjeseci godišnje sezonski radnik može jednom produžiti valjanost dozvole za boravak i rad za sezonski rad kod istog ili drugog poslodavca.

Lani je izdano gotovo 17.000 dozvola za strance, ove godine se očekuje više

Zbog velikog nedostatka radne snage u Hrvatskoj, ali i atraktivnijih ponuda poslova iz drugih zemalja u kojima su radničke plaće i do tri puta veće, uspostavljen je trend zapošljavanja radnika iz inozemstva, od kojih su najbrojniji oni iz susjednih zemalja. zemlje kao što su Srbija i Bosna i Hercegovina, ali sve više i Filipinci i Nepalci.

Prošle godine u Hrvatskoj je izdano 16.836 dozvola za sezonske radnike, od čega najviše za radnike iz Srbije (4.975), Bosne i Hercegovine (4.460), Makedonija (3.638), Nepal (1.061) i Filipini (507). U istarskoj policiji kažu da su tijekom prošle godine podnesena ukupno 23.572 zahtjeva za izdavanje boravišnih i radnih dozvola, a izdano ih je 17.245, od čega se 3.345 odnosi na sezonsko zapošljavanje.

U Splitsko-dalmatinskoj županiji lani je najviše sezonskih radnika bilo iz Bosne i Hercegovine (1.074), zatim iz Srbije (945), Makedonija (884), Nepal (191), Crna Gora (170) i ​​Filipini (108).

U Policijskoj upravi primorsko-goranskoj kažu da već primaju nove zahtjeve za strane sezonske radnike, a lani su izdali 2.938 dozvola. Najveći broj sezonskih radnika dolazi iz Srbije, Bosne i Hercegovine i Makedonije, a nešto manji broj iz zemalja Dalekog istoka.

Ove bi godine moglo nedostajati i do 30.000 sezonskih radnika

Eduard Andrić, predsjednik Sindikata turizma Hrvatske, kaže da u Hrvatskoj općenito nedostaje radne snage, a lani je nedostajalo 15 do 20 tisuća sezonskih radnika te da će se taj broj vjerojatno povećavati.

Andrić kaže da turistički djelatnici ne podrazumijevaju samo usko povezane djelatnosti poput ugostiteljstva, te da u Hrvatskoj ima više od 70.000 registriranih obrta, od fast fooda do kafića.

Kad bi svakom od njih trebao samo jedan radnik, to bi bilo 70.000 radnika. Prema informacijama koje imam, ove godine bi trebalo nedostajati do 30.000 radnika. No, nije problem samo u tom broju, nego je problem što praktički među radnicima iz trećih zemalja ne možete dobiti stručnu radnu snagu koja je potrebna našem turizmu”, kaže.

Andrić ističe da će ove godine sigurno biti više radnika iz inozemstva te da hrvatski turizam ima dugoročni problem – nema kvalitetne radne snage i potencijala za razvoj, a tu je i činjenica da je baziran na sezonalnosti. Upozorava da bi domaći radnici trebali poboljšati uvjete rada, ali i povećati plaće, ako žele biti motivirani za ostanak u zemlji.

“Brojne nevolje snašle su i stanovnike i poslodavce – od poskupljenja, prvenstveno struje, poskupljenja hrane, režija, plaća koje se moraju povećati jer inače nitko neće raditi, pa su došli u nezavidnu situaciju. poziciju i prirodno žele raditi s profitom. S druge strane imate radnike koje je također pogodila inflacija pa s plaćama koje zarade u Hrvatskoj jedva prežive mjesec”, kaže Andrić.

“Sezonci očekuju relativno dobru plaću jer dolaze raditi na više mjeseci. Onda očekuju adekvatne uvjete rada, a ne da ih se iskorištava, da točno znaju koliko im traje smjena i da imaju slobodan dan.

Očekuju adekvatan smještaj i tri obroka, a većina onih koji dolaze iz dalekih krajeva traže i da im se plati put”, kaže.

Povratnika ima, ali nedovoljno

Potpredsjednik Udruženja ugostiteljskih djelatnosti HGK i predsjednik Udruge ugostitelja Split Stipe Jeličić ima četiri objekta i kaže da su prošle godine morali tražiti radnike iz drugih zemalja, ali ne u velikom broju. Naime, lani su strani radnici činili oko 10 posto radne snage.

Najviše je bilo radnika iz susjednih zemalja, Makedonije, Srbije i BiH, a kaže kako ima i jednog Afganistanca koji je izrazio želju da trajno ostane u Splitu. Jeličić kaže da je ove godine primijetio da se hrvatski radnici u inozemstvu postupno vraćaju u domovinu i traže sezonski posao.

“Imamo svojih povratnika iz inozemstva, što je pozitivno, ali nedovoljno za naš turizam. Iako smo ove godine zaposlili više hrvatskih radnika jer su nam se smanjile potrebe za radnicima iz inozemstva, hoteli od Istre do Dubrovnika, koji su veliki pogon i okosnica našeg turizma, sigurno će imati problema s nedostatkom radne snage”, kaže Jeličić.

"Broj bi mogao biti oko 30.000." Ne radi se samo o kuharima i konobarima, već o širokom spektru različitih zanimanja koja su prijeko potrebna tijekom turističke sezone", kaže Jeličić.

Kaže i da bi država i jedinice lokalne samouprave trebale kontrolirati ugostiteljski sektor, ali i raditi na smanjenju poreza i pristojbi u turističkom sektoru, smanjiti troškove poslovanja kako bi radnicima omogućili bolji životni standard.

„U turizmu rastemo i treba nam pomoć, pa je neminovno da nam treba radna snaga. Smanjiti PDV na hranu (kava, voda, sok, pivo i vino) kao i porez na plaće. Lokalna samouprava treba svoje poduzetnike dovesti u red jer i mi skakavaca imamo među nama, ali prvenstveno trebamo imati vjetar u leđa i gurati poduzetnike naprijed, a jedino tako možemo postići kvalitetan život u kojem privatni sektor plaća javni sektor, gdje ima posla i radi za dobrobit poduzetnika, radnika i cijelog javnog sektora", zaključuje Jeličić.

objavljeno u: Sloboden pečat, 20. 2. 2023.