Na području Istarske i Primorsko-goranske županije koje pokrivam kao regionalni povjerenik u svim društvima imamo sklopljene kolektivne ugovore i u gotovo nijednom društvu u kojemu djelujemo nije došlo do otkazivanja kolektivnog ugovora (osim u jednom manjem društvu). Svima nam je poznato da je u ovoj korona krizi najpogođeniji sektor upravo sektor turizma i ugostiteljstva. Cijelo ovo pandemijsko vrijeme, koje sada već traje više od godine dana, pokazalo se kao iznimno zahtjevno doba za očuvanje kolektivnih ugovora, ali i radnih mjesta u uvjetima i inače visoke sezonalnosti. Velikim, svakodnevnim naporima, dobrim i vještim socijalnim dijalogom s većinom socijalnih partnera možemo reći da se uspjelo u oba primarna cilja.
Kao što je svima, vjerujem, znano, turistički promet prošle godine u odnosu na „normalnu“ 2019. godinu više se no prepolovio, iako je na području Istre i Kvarnera još i koliko – toliko postigao nekakve rezultate i održavao „glavu iznad vode“. Za djelatnost turizma i ugostiteljstva možemo reći da je u zadnjih godinu dana, uz iznimku 2-3 najjača ljetna mjeseca, gotovo zaustavljena. Sezona 2021., ako je suditi po dosadašnjim prometima, trebala bi biti znatno bolja u odnosu na lanjsku, iako je u ovom trenutku vrlo nesigurno prognozirati prosjek sezone, ali nosi i neke nove probleme koji su posljedica pandemije COVID 19. Kao jedini isključivo turistički sindikat sudjelovali smo u kreiranju i lobiranju za nastavak isplate potpora za očuvanje radnih mjesta, inicirali smo temu cijepljenja turističkih radnika kako bismo postigli viši nivo sigurnosti kako samih radnika, tako i sigurnosti gostiju, s ciljem stabiliziranja negativnih efekata na turizam.
Ovo doba obilježilo je konstantno pregovaranje s ciljem preživljavanja do nekog sretnijeg doba. Mislim da smo u tome najvećim dijelom i uspjeli. Gotovo da nema otkazanih kolektivnih ugovora, niti otkaza ugovora o radu, ali se zato u gotovo svim društvima konstantno pregovaralo oko privremenog umanjenja prava iz kolektivnih ugovora. U manjem broju društava nije se uopće zadiralo u materijalna prava radnika. U većini društava kroz cijelo ovo pandemijsko doba sklapani su sporazumi kojima su privremeno umanjena materijalna prava ili je prolongirana realizacija nekih prava kako bi se usporilo trošenje financijskih rezervi i na taj se način očuvala sva radna mjesta. Kroz gotovo sve te sporazume dogovarana je solidarna rotacija radnika na radu, za vrijeme rada osiguravala se puna plaća, dok se za vrijeme tzv. čekanja osiguravala naknada plaće u postocima od 60 % do 80 %, negdje se zadiralo i u materiju godišnjih odmora, negdje se godišnji odmor nije dirao, negdje su ograničena i ostala materijalna prava u vidu dodataka, negdje nisu, u nekim društvima sporazumi su sklapani na kratke periode od nekoliko mjeseci, a negdje su sklapani i za period od godinu dana.
Ovu sezonu obilježavaju problemi velikog nedostatka radne snage uslijed daljnjeg odlijeva radnika u druge sektore zbog velike neizvjesnosti oko odvijanja prometa u ovoj sezoni, kao i veliki organizacijski problemi radnog vremena, zakonom zajamčenih odmora, čak do te mjere da se neki objekti neće niti otvarati.
Prije pandemije kretanja ka poboljšanju materijalnih prava u turizmu dobro su se odvijala kroz povećanja osnovica, stimulacija, neoporezivih primitaka, ali je pandemija takav trend zaustavila i vidljivo je da sektor turizma nije radnicima dovoljno privlačan, prvenstveno zbog visoke sezonalnosti, a time i financijske nestabilnosti svakog radnika ponaosob, a sada još dodatno pojačano neizvjesnim turističkim kretanjima uslijed još uvijek prisutne i tinjajuće pandemije.
Situacija je ove sezone puno bolja pa gotovo da i nema radnika koji je još na tzv. čekanju, stoga su u nekim društvima, povrh pune plaće, dogovorena i određena povećanja – od predpandemijskog normalnog povećanja osnovice, preko tzv. COVID stimulacija, do neoporezivih nagrada za najintenzivnije mjesece, a rad u ovoj sezoni zaista jest intenzivan tako da su ovakva povećanja itekako zaslužena.
Po pitanju zaštite na radu nije bilo opiranja poslodavaca da se uloži u zaštitna sredstva s ciljem zaštite radnika, ali i postizanja osjećaja sigurnosti ukupne destinacije/objekta kod gostiju,a mnogi su organizirali i cijepljenje svojih radnika. Mislim da je postotak procijepljenosti radnika na viša od 60 posto.
Unatoč već spomenutim organizacijskim problemima, nadamo se da će se ovaj pozitivan trend turističkih dolazaka nastaviti, da ćemo se polako vratiti na predpandemijske sezone jer, unatoč prisutnim problemima, najgora solucija bi bila ponovno razbuktavanje pandemije. Ukoliko bi se ovakav trend nastavio, mislim da se lagano možemo pripremati za pregovore o vraćanju kolektivnih ugovora u punu primjenu, ali i za njihovo poboljšanje.
Roberto Erman, regionalni povjerenik STUH