Fakultet za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu Sveučilišta u Rijeci 28. travnja 2016. godine u hotelu Ambasador u OpatijI po 23. put organizirao je bijenalni međunarodni kongres Turizam i hotelska industrija. Ova sekcija kongresa nosila je naziv Hotelska kuća, a to je naziv pod kojim je kongres još davne 1972. godine započeo s radom.
Postavlja se pitanje – zašto naziv Hotelska kuća?
Nesporna je činjenica da se najveći dio generiranih prihoda od turizma u Hrvatskoj ostvaruje u djelatnosti hotelijerstva i to posebice u hotelima. Međutim, hotelijerstvo bilježi trajno nepovoljne odlike ekonomskoga poslovanja kroz sve relevantne pokazatelje poslovanja na mikro razini – godinama posluje na granici profitabilnosti. Razloge tome treba tražiti prije svega u nepovoljnom makroekonomskom i poslovnom okruženju, ali i u unutarnjim neefikasnostima.
Ideja koja ponovno aktualizira potrebu za Hotelskom kućom je stvaranje platforme za okupljanje i raspravu o aktualnim problemima današnjih hrvatskih hotelijera.
Hotelska kuća bila je koncipirana u dva dijela. Prvi dio činila su dva panela.
Panel 1: LOKALNA ZAJEDNICA I LOKALNA UPRAVA I SAMOUPRAVA – POTICAJ ILI PREPREKA INVESTICIJAMA U HOTELIJERSTVU?
U navedenom panelu moderator je bio Branko Blažević s Fakulteta za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu Sveučilišta u Rijeci, a panelisti Veljko – Ostojić predsjednik Uprave Karisma Hotels Adriatic, Kristijan Šustar – član Uprave HUP-a Zagreb i predsjednik Uprave društva Hoteli Dubrovačka rivijera d.d., Gari Capelli – gradonačelnik Malog Lošinja i Boris Koružnjak redoviti profesor i Dekan Arhitektonskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.
Predočeni su pozitivni primjeri suradnje lokalnih uprava i privatnih investitora, ali i negativni u kojima je lokalna uprava kočila investicije. Cilj je potaknuti suradnju lokalne uprave i privatnog sektora radi zajedničkog usmjerenja razvoja. Gotovo svi gradovi i općine izradili su i usvojili Strategiju razvoja čija provedba zahtjeva od predstavnike lokalne samouprave i uprave da smanje investitorima prepreke koje rezultiraju nerealiziranjem investicija zbog blokade ili otezanja, a to se posebice odnosi na nedonošenje prostornih planova ili odbijanje mijenjanja planova u korist investicija.
Panel 2: KAKO MOTIVIRATI ZAPOSLENIKE – BITKA ZA NAJBOLJE
Svako poduzeće, pa tako i hotelsko, svoj uspjeh temelji na zaposlenicima. Znanja, vještine, spremnost i sposobnost zaposlenika ključne su u realizaciji procesnih organizacijskih funkcija. Imati zaposlenika koji dijeli ciljeve s organizacijom, iskazuje vlastitu individualnost, kreativnost i inovativnost, dijeli rizik i odgovornost te nudi inovacije i rješenja znači biti poslovno uspješniji. Borba za najbolje nameće se kao imperativ održavanja vlastite konkurentnosti. U ovom panelu moderator je bio prof. dr. sc. Vlado Galičić s Fakulteta za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu Sveučilišta u Rijeci, a panelisti Eduard Andrić predsjednik STUH-a, Gordana Fabris direktorica sektora ljudskih resursa Valamar Riviera d.d., Josipa Jutt Ferlan direktorica hotela Double Tree by Hilton i Marija Stojanović voditeljica ljudskih potencijala u Adriatic Luxury Hotels.
Smjernice za raspravu bile su :
• Tko je ključan za uspjeh hotela – konobar, kuhar, domaćica ili…? – promjena paradigmi.
• Da li je nagrađivanje ključ za privlačenje i zadržavanje najboljih zaposlenika?
• Kako odabrati najbolje? – najučinkovitiji postupci i metode.
• Kuharski TV Show – model za popularizaciju struke?
• Programi treninga i cjeloživotnoga obrazovanja.
• Multikulturalnost zaposlenika – novi izazov uspješnosti.¬
Uz predstavljanje hotelskih kuća navedenih panelista i značajne rezultate u edukaciji i školovanju njihovih radnika, Eduard Andrić predsjednik Sindikata turizma i usluga Hrvatske, predstavljajući ustroj i način rada sindikata, naglasio je važnost socijalnog dijaloga, kolektivnih ugovora na nivou društava, ali i Kolektivnog ugovora ugostiteljstva koji je odlukom ministra rada proširen na sve poslodavce i radnike u djelatnosti ugostiteljstva. Izrazio je nezadovoljstvo još uvijek nepotvrđenim dogovorom u dva kruga pregovora o povećanju obračunske osnovice u visini od 1,3 posto s važenjem od 1. svibnja 2016. do 1. svibnja 2017.godine, uz činjenicu da smo imali rekordnu turističku sezonu 2015. godine i imamo naznaku još boljih rezultata u ovoj godini. Nadalje, prosječne plače u djelatnosti konstantno zaostaju od 13 do 18 posto za prosječnim plaćama u gospodarstvu RH. Iako je udio neto osobnih primanja u strukturi prihoda gospodarskih subjekata približan onome u razvijenim zemljama, osobna primanja hrvatskih radnika u turističkom gospodarstvu predstavljaju jedva 50 posto osobnih primanja radnika tih zemalja. Istovremeno, košarica osnovnih životnih potrepština koje hrvatski radnik može kupiti svojim primanjima znatno je siromašnija od zaposlenika iste grane u zemljama EU i predstavlja, u prosjeku, oko 60 posto njenog sadržaja.
„Hrvatska svake godine bilježi rast broja ležaja, ali (što je neshvatljivo) i pad broja zaposlenih s ugovorima na neodređeno vrijeme. Raste broj ugovora o radu na određeno vrijeme, a poslodavci od kojih pojedini sjede i u ovoj dvorani, sklapajući ugovore na rok od mjesec dana dovode mlade ljude u poziciju da su sve manje zainteresirani za školovanje u ugostiteljskoj struci, a one koji su završili ugostiteljsku školu da traže zaposlenje u drugim djelatnostima“, rekao je Andrić.
Podsjetio je da sindikati udruženi u SSSH ove godine Međunarodni praznik rada obilježavaju prosvjedom „Ljude ispred profita!“ i da bi vlasnici hotela i ostalih društava trebali znati da profit ne mogu ostvariti bez radnika, te da nezadovoljan radnik ne može dati svoj maksimum u nastojanjima da povećamo konkurentnost našeg turizma kroz kvalitetu usluge.
„Najavljene reforme mirovinskog sustava i odlazak u mirovinu sa 67 godina života neprihvatljive su za veći broj radnih mjesta u ugostiteljskoj djelatnosti i upitno je kako će ti radnici ostvariti pravo na punu mirovinu“, rekao je Andrić.
Žalosna činjenica je da je Sindikat turizma i usluga Hrvatske upravo s Fakultetom za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu Sveučilišta u Rijeci izradio i promovirao „Standarde rada“ koji nikada nisu prihvaćeni od strane poslodavaca i implementirani u naša društva, a bez njih je navedeni uvjet za odlazak u mirovinu naših radnika još upitniji.
U drugom dijelu predstavljene su aktualne teme iz hotelskoga poslovanja, problemi s kojima se hotelijeri susreću i načini njihova rješavanja, inovacije u poslovanju i primjeri dobre prakse.
E.A.