Intervju: Eduard Andrić, predsjednik Sindikata turizma i usluga Hrvatske

Na kraju godine razgovarali smo s predsjednikom STUH-a Eduardom Andrićem kako bismo ocijenili godinu na izmaku i saznali koje su najznačajnije aktivnosti koje su je obilježile, ali i što je planirano za vremena koja dolaze.

• Ocjene ovogodišnje turističke sezone su izvrsne, statistike govore da je ova sezona najuspješnija do sada. Kako je Vi ocjenjujete iz sindikalnog kuta, što ona znači za radnike u turizmu i za sam Sindikat? Jača li ta činjenica sindikalne pozicije kada su u pitanju pregovori sa socijalnim partnerima?

Prema dostupnim podacima u razdoblju od siječnja do listopada u Hrvatskoj je na Jadranu i u Gradu Zagrebu boravilo ukupno 13 milijuna i 773 tisuće gostiju, koji su ostvarili 77 milijuna i 665 tisuća noćenja, što predstavlja poraste od 8,2 posto u dolascima, odnosno od 6,8 posto u noćenjima u usporedbi s istim razdobljem 2014. godine.
Najveći broj noćenja ostvaren je u Istarskoj županiji s 23 milijuna i 413 tisuća noćenja (porast od 6 posto), i 3 milijuna i 500 tisuća dolazaka (porast od 8,6 posto). U Splitsko-dalmatinskoj županiji ostvareno je 14 milijuna i 557 tisuća noćenja (porast od 8,6 posto) i 2 milijuna i 562 tisuće dolazaka (porast od 9,3 posto). Treće mjesto po ostvarenim noćenjima zauzima Kvarner s 13 milijuna noćenja (porast od 7,8 posto) te 2 milijuna i 404 tisuće dolazaka (porast od 8,6 posto). Zadarska županija ima 10 milijuna i 662 tisuće noćenja (porast od 6,3 posto) te milijun i 516 tisuća dolazaka (porast od 5,5 posto), Dubrovačko- neretvanska županija 6 milijuna i 689 tisuće noćenja (porast od 4,4 posto) te milijun i 468 tisuće dolazaka (porast od 6,8 posto), a Šibensko-kninska županija 5 milijuna i 596 tisuća noćenja (porast od 5,5 posto) i 872 tisuće dolazaka (porast od 5,4 posto). Ličko-senjska županija ostvarila je 2 milijuna i 182 tisuće noćenja (porast od 8 posto) te 562 tisuće  dolazaka (porast od 9,5 posto). U Gradu Zagrebu ostvareno je 1,5 milijun noćenja (porast od 12 posto) i 889 tisuća dolazaka (porast od 12 posto).
Po svim pokazateljima, ali i pokazateljima za posljednji kvartal ove godine, ovo će biti najuspješnija sezona do sada. Nameće se pitanje je li ta uspješna sezona rezultat sustavnih poduzetih mjera  vlade, resornog ministarstva, odnosno državnih institucija i menadžmenta trgovačkih društava, ili je rezultat spleta sretnih okolnosti. Pilot-projekt „Hrvatska 365“ kojeg je izradila Hrvatska turistička zajednica s ciljem da se istaknu resursi koje hrvatski turizam ima u pred i posezoni, uz predstavljanje Hrvatske kao destinacije gdje se može 365 dana tijekom godine naći određeni sadržaj i ponuda, ima za cilj pokazati kako Hrvatska nije destinacija isključivo mora i sunca. Neupitno je kako je riječ o  hvalevrijednom projektu, ali sve dok se u njegovu realizaciju ne uključe lokalne zajednice i dok se ne dogodi sinergija plave i zelene Hrvatske, uz neke pozitivne pomake, projekt ostaje mrtvo slovo na papiru. Stava sam da uspješnu sezonu možemo u velikoj mjeri zahvaliti spletu događanja na svjetskoj političkoj sceni i velikom broju sunčanih dana tijekom prethodnih mjeseci.
Dobra sezona i povećanje dobiti u našim društvima otvara Sindikatu mogućnost da u kolektivnim pregovorima predoči zahtjeve za povećanjem plaće i nekih ugovorenih prava. Nažalost, radnici za sada nisu osjetili blagodati dobre sezone i tek predstoje kolektivni pregovori u kojima ćemo se na osnovu navedenog pokušati izboriti za pozitivne pomake. Stabilna sezona i produženje pred i posezone trebalo bi rezultirati i povećanom potrebom poslodavaca za zapošljavanjem radnika na neodređeno vrijeme, ali i u tom djelu ova sezona je donijela smanjenje broja zaposlenih s ugovorima na neodređeno vrijeme uz neminovno povećanje broja zaposlenih sezonaca.  

• Kada govorimo o kolektivnim pregovorima, koliko ste kao predsjednik Sindikata zadovoljni novim KUU i nedavno potpisanim Dodatkom I KUU? Kako su tekli pregovori, što su radnici dobili, a što izgubili u procesu pregovora i mogu li, na kraju, biti zadovoljni onime što je ispregovarano?

Ja sam prezadovoljan jer smo potpisujući Kolektivni ugovor ugostiteljstva i njegov Dodatak napravili veliki i značajan korak u zaštiti prava svih radnika u našoj djelatnosti. Radnici nisu ništa izgubili, naprotiv, zadržali smo dosada ugovorena prava, ali i otvorili put za pregovore o povećanju plaća, odnosno o povećanju ugovorenih prava u kolektivnim ugovorima na nivou društava.
Pregovori o Dodatku su bili teški zbog želje druge strane za značajnim umanjenjem nekih prava, prvenstveno dodatka na plaću od 0,5% za radni staž. Bili smo i pred prekidom pregovora, ali na kraju se sve završilo potpisivanjem i stiskom ruke. Ne želim nabrajati što je sve dogovoreno jer su te informacije dostupne na našoj web stranici, ali želim naglasiti da smo ugovaranjem kunskog iznosa najniže plaće za specifična zanimanja u djelatnosti zaštitili i veliki broj radnika zaposlenih u ugostiteljskom obrtu u kojemu su, u pravilu, bili prijavljivani na minimalnu plaću, a razliku eventualno dobivali na crno. Međutim, ta prava treba netko štititi, a druge alternative osim sindikata nema. Ti radnici koji nam se obrate tek kad imaju problem s poslodavcem trebali bi shvatiti da im je interes biti učlanjen u sindikat. I pomoćnica ministra rada je pred novinarima nakon proširenja KUU izjavila : „Ne želimo jeftinu radnu snagu na kojoj bi se temeljila konkurentnost hrvatskog turizma, važna nam je stabilnost sektora i ljudi koji u njemu rade. Ovim proširenjem prava i obveze iz KUU odnosit će se na sve zaposlene u djelatnosti, a s obzirom da u Hrvatskoj, kao članici EU, postoji sloboda kretanja radnika iz zemalja članica, odredbe ovog Kolektivnog ugovora sada će se primjenjivati i na njih“.
Sa sindikalnog stajališta i ta činjenica je bitna za naše radnike jer sprječava snižavanje cijene rada zapošljavanjem „jeftine radne snage“ iz zemalja u našem okruženju.

• Društveno – politička situacija, kako ona u zemlji, tako i ona europska, pa i šire, prilično je dramatična i turbulentna: parlamentarni izbori u zemlji, izbjeglička kriza u Europi, teroristički napadi i prijetnje… Premda se sindikat primarno bavi pitanjima radničkih prava sva ova događanja itekako utječu na njegovu ulogu u društvu jer mijenjaju kontekst u kojemu sindikat djeluje. Kakvo je stajalište STUH-a u vezi aktualnih društveno – političkih događaja, postoji li zajednička sindikalna platforma u vezi njih i jesu li sindikati spremni primjereno odgovoriti na njih?

Izbjeglička kriza veliki je problem ne samo europskih, već i svjetskih razmjera. Terorističkim napadima sije se strah koji može biti poguban za turizam jer ljudi koji se boje ne kreću na put, a budući da je Europa naše emitivno tržište, tu bi se prvo mogao naći pogođen hrvatski turizam koji nam je glavna izvozna grana. Ovakve krize destabiliziraju ekonomiju, ali izazivaju i druge negativne učinke. Međutim, ekonomske krize nisu samo posljedice, one su dijelom i uzroci negativnih događanja zbog odnosa kapitala prema socijalno ugroženima, potlačenima te nedostatku solidarnosti. U tom kontekstu i sindikati se moraju uključivati u traženje rješenja za navedenu problematiku, kako unutar svojih država tako i na globalnom planu kroz europske i svjetske sindikalne organizacije u čijem su članstvu.
No u cijeloj toj priči treba biti optimist jer bez takvog stava ne bi bilo ni volje ni želje da se pobrojeni problemi postupno rješavaju.
U našoj državi se trenutno odvije dinamična politička igra oko formiranja nove vade. Dvije velike koalicije sjele su u stolice vrtuljka kojeg pokreće Most, a dok se oni vrte u krug poput dječice u zabavnim parkovima koji niču u predblagdanske dane, problemi u državi opterećenoj vanjskim zbivanjima stagniraju i čekaju rasplet demokratskih izbora.
Pozicije Domoljubne koalicije i koalicije Hrvatska raste s kojima smo obavili razgovore i dobili pisana očitovanja relativno su nam poznate. Nepoznanicu, koja će možda biti riješena za vrijeme tiskanja ovoga broja Galeba, predstavljaju zahtjevi Mosta nezavisnih lista. Svima nam je kristalno jasno da su Hrvatskoj potrebne reforme, ali iz izjava čelnika Mosta nije jasno kako oni te reforme misle provesti. U njihovim dokumentima plasiranim u javnost mogu se naći po pitanju makroekonomske, ali i socijalne stabilnosti države, rizične i za nas neprihvatljive ideje. SSSH je na osnovu svoje Predizborne platforme – „Za Hrvatsku zadovoljnih ljudi“, a koju su prihvatile obje koalicije, zaključio da se Most uopće ne bavi radnicima, njihovim radnim uvjetima i kupovnom moći, odnosno oni traže jednostavniju, efikasniju i fleksibilniju radnu regulativu kroz nove izmjene Zakona o radu i izmjenu paketa radno-socijalnog zakonodavstva. To je s našeg gledišta neprihvatljivo i ako dobijemo vladu koja će se opredijeliti za daljnje snižavanje prava radnika ta vlada neće imati našu podršku, a uvjeren sam da će se na takve eventualne pokušaje postići sindikalni konsenzus oko primjernog odgovora putem sindikalnih akcija.

• Potpredsjednik ste SSSH – koje su najvažnije aktivnosti i pitanja kojima se Savez trenutno bavi, što sindikati udruženi u njega mogu očekivati od godine koja je na dolasku i kako biste ocijenili ovu koja je na izmaku? Vremena u kojima živimo, a još više ona koja dolaze, zahtijevaju zbijanje sindikalnih redova i osnaživanje radničkog pokreta – kakva je suradnja s ostalim sindikalnim središnjicama?

SSSH nastoji u dogovoru s udruženim sindikatima, a sukladno financijskim mogućnostima, prilagoditi teritorijalni ustroj potrebama članstva. Prioritet je zadržati postojeće članstvo uz naglasak na osnivanju novih podružnica i učlanjivanju novih članova. Izrađuju se baze članova po sindikatima koje bi se objedinile u zajedničku bazu, a izrađen je i popis tvrtki u Hrvatskoj u kojima nemamo organizirano sindikalno članstvo.
SSSH sudjeluje i nositelj je brojnih projekata, između ostalih i projekta EDUCA kojime se uspostavlja sustavna edukacija sindikalnih aktivista na razini središnjice, što znači da se velika pažnja posvećuje obrazovanju sindikalnih kadrova, ali i članova općenito.
Redovito se održavaju sjednice GSV-a na čelu kojega je predsjednik SSSH Mladen Novosel. Raspravili smo i reagirali na najnovija zbivanja oko pregovora EU i SAD o sklapanju ugovora o Transatlantskom trgovinskom i investicijskom partnerstvu (TTIP). EK opravdava pregovaranje o TTIP-u tvrdeći da bi takav sporazum imao pozitivan učinak jer će, navodno, poticati rast i smanjiti nezaposlenost. SSSH iznio je svoja stajališta i zahtjeve s obzirom na moguće posljedice u slučaju potpisivanja TTIP-a na europske građane i radnike. Naime, taj sporazum mogao bi imati dalekosežne negativne posljedice po zdravlje, sigurnost, zaposlenost…. Upućeno je i otvoreno pismo ministrici vanjskih i europskih poslova RH Vesni Pusić u kojemu zahtijevamo pojašnjenja i odgovore i u kojemu se jasno suprotstavljamo angažiranju korporativnih lobista TTIP-a na izradi studije o mogućim pozitivnim i negativnim učincima istog.
Dogovorili smo i usvojili zaključke o prioritetnim zadacima, a to su:
-suzbijanje zloupotrebe atipičnih oblika rada čija je direktna posljedica segmentacija tržišta rada te porast siromaštva među zaposlenima. Nakon izmjena Zakona o radu  indeks zakonske zaštite zaposlenja snižen  je s 2,69 na 2,3 –  niži je samo u Mađarskoj – a direktna je posljedica rast zloupotrebe atipičnih oblika rada te, posljedično, siromaštva;
-unapređenje provedbe postojećeg radnog zakonodavstva i kolektivnih ugovora u praksi, uključujući konačno suzbijanje neisplate plaća;

-zadržavanje postojeće razine doprinosa za I. mirovinski stup te analiza funkcioniranja II. mirovinskog stupa (prioritet: sigurnost u starosti, a ne investicije);

-reforma zdravstvenog sustava na način boljeg uređenja i jačanja javnog zdravstva, a ne njegovo rastakanje daljnjom privatizacijom;

-stabilan i pravedan porezni sustav (provedba odredbe Ustava RH prema kojoj je svatko dužan sudjelovati u podmirenju javnih troškova, u skladu sa svojim gospodarskim mogućnostima);

-jačanje socijalnog dijaloga uključujući opredjeljenje za eventualne izmjene radno-socijalnog zakonodavstva socijalnim dijalogom.

Sve aktivnosti SSSH zajedno s udruženim sindikatima organizira i odrađuje sam. Razlog je fiktivna suradnja ostalih središnjica u zajedničkim akcijama, često u javnost plasirani stavovi koji nisu rezultat zajedničkog dogovora, te prisvajanje poslova odrađenih u Savezu. Suradnja postoji s Nezavisnim hrvatskim sindikatima, ali SSSH je spreman da, kada je riječ o rješavanju bitne problematike za ukupno hrvatsko radništvo, uvijek pozove sve sindikalne središnjice na zajedničko djelovanje.

• I za kraj, što biste poručili članovima STUH-a u nadolazećoj 2016. godini?

Vjerujem da će članstvo našeg, ali i ostalih sindikata udruženih u Savez samostalnih sindikata Hrvatske shvatiti kako moramo zbiti glave, jačati naše sindikalne udruge, a samim tim i središnjicu. Ne treba stalno ponavljati da snagu sindikata mjerimo kroz brojnost članstva i da jedino na taj način možemo putem stručnih i educiranih kadrova zaštiti svoj radno-pravni status i osigurati i sebi i svojim potomcima svjetliju budućnost.
Nažalost, živimo okruženi brojnim problemima koji djeluju i na naše raspoloženje, ali svima sugeriram da vjeruju u bolje sutra, da se opuste u nadolazećim blagdanima te koristim priliku da svim našim članovima i njihovim obiteljima, zaželim sretan i blagoslovljen Božić i Novu 2016. godinu!