Stečaj ne bi bio pravedno rješenje za tvrtke koje najviše duguju državi, ali od nje potražuju i milijune kuna za zbrinjavanje izbjeglica
Nude se dobre udavače poput Imperiala, preko gubitaša Živogošća, Makarske i Korčule do strateške Modre špilje.
Ako za dvije godine kani imati gotove udavače za privatizaciju, a to je 15 turističkih tvrtki u većinskome državnom vlasništvu, Vlada vrlo brzo mora početi najavljeno restrukturiranje u tim tvrtkama. Kako je većina njih u vrlo teškoj financijskoj situaciji, opterećena dugovima dobavljačima i vlasniku, već bi trebala postojati odluka koja će poduzeća ući u proces restrukturiranja, prema kojem modelu, te hoće li u obzir doći i stečajevi.
Mogućnost stečajeva u svom turističkom portfelju Vlada ne odbacuje, a da bi stečaj mogao biti jedna od opcija, spomenuo je i u razgovoru za Poslovni dnevnik ministar turizma Veljko Ostojić. U Sindikatu turizma i usluga Hrvatske (STUH) upozoravaju, međutim, na to da je stečaj, iako je većina tvrtki za njega zrela, najgore rješenje jer se neće nikome isplatiti. Pitanje je i koliko bi takvo rješenje bilo pravedno prema društvima koja, iako su najviše dužna državi, od iste države potražuju milijune neisplaćenih troškova za zbrinjavanje prognanika Domovinskoga rata, ističe Eduard Andrić, predsjednik STUH-a.
Što južnije, dugovi veći "Svaka od tih tvrtki ima potraživanja od države, koja nije podmirivala obveze za zbrinjavanje prognanika, čiji su smještaj i hranu plaćali sami hoteli, te naknadu za uređenje hotela nakon što su se prognanici iselili, odnosno jamstva na kredite koje su hoteli podizali za obnovu. Hoteli su sami, uz visoka zaduživanja, financirali sanaciju objekata, no kako nisu bili sposobni za velika ulaganja, ostali su nisko kategorizirani.
Zašto se međusobna potraživanja ne bi mogla prebiti, tako da se država odrekne svojih potraživanja, a hoteli potpišu da neće imati potraživanja na ime zbrinjavanja prognanika i kreditna jamstva? To bi raščistilo situaciju u mnogim tvrtkama i dalo temelj za zdravije poslovanje", kaže Andrić, koji je ideju prebijanja potraživanja predlagao HDZ-ovoj Vladi.
Najlošije stoje hotelske tvrtke na samom jugu Jadrana (Hoteli Maestral, Plat, HTP Orebić i Korčula). Gubitaše u Dubrovačko-neretvanskoj županiji predvodi Hotelsko-turističko poduzeće Korčula s oko 120 milijuna kuna dugova i nekoliko neuspješnih pokušaja prodaje nekretnina, hotelsko-apartmanskog kompleksa Bon Repos i starog hotela Korčula. Slične pokušaje prodaje i gotovo nikakav interes investitora bilježe i hoteli u Splitsko-dalmatinskoj županiji: Hotel Medena, čiji dug premašuje 70 milijuna kuna, Modra špilja s barem 50 milijuna kuna duga, Hoteli Živogošće sa 140 milijuna i Hoteli Podgora sa 160 milijuna duga. Visoka zaduženost s kamatama i zateznim kamatama koje često premašuju minimalnu vrijednost društava odbile su svakog investitora.
Velik je problem Modra špilja, o čijem poslovanju ovisi život gotovo svih stanovnika Komiže, Vranjica Belvedere ima jako dobar potencijal zbog lokacije, kao i Hotel medena. Zašto ih tjerati u stečaj ako se tamo mogu realizirati jako dobre investicije s dobrom perspektivnom? – pita se Andrić.
U nekoliko turističkih tvrtki u većinskome državnom vlasništvu restrukturiranje će proći bezbolnije, iako se u njima planiraju promjene u poslovanju.
Relativno dobru perspektivu ima splitska Dalma, tvrtka koja uz novi hotel Dalmina s četiri zvjezdice znatan novac za restrukturiranje može namaknuti od planirane prodaje velike hladnjače preostale od bivšeg poslovanja u prehrambenoj industriji. Hotelima Makarska i rapskom Imperialu u ostvarivanju dobiti ove bi se godine trebao približiti i Club Adriatic.
U prvih devet mjeseci ove godine tvrtka koju je prije desetak godina Račanova Vlada osnovala radi upravljanja višim vojnim turističkim kapacitetima u prvih devet mjeseci ove godine poslovala je s dobiti od 4,3 milijuna kuna te 15 posto većim prihodima.
Godina 2011. Bit će prva godina koju će Club Adriatic završiti u plusu, što je rezultat restrukturiranja u posljednjih petnaest mjeseci. Srezani su troškovi, smanjen broj zaposlenih, u neke se objekte ulagalo kako bi se povećao prihod.
Perspektivni Imeprial
Makarska i Imperial ostvarenom su se dobiti približili nekim privatnim hotelskim tvrtkama, uz ovogodišnju bruto dobit od 2,5 milijuna u Makarskoj te gotovo 25 milijuna u Imperialu Rab.
Doduše, i te tvrtke, prema najavama ministra Ostojića, čeka dodatno restrukturiranje, koje bi ih trebalo učiniti još poželjnijima za ulagače. Inače, ministar Ostojić od premijera je tražio znatno veći utjecaj na donošenje svih odluka u restrukturiranju, ali i budućoj privatizaciji navedenih tvrtki.
Da je to jedan od najvažnijih projekata koje kani provesti, potvrdio je i najavivši da njegova ekipa s Ministarstvom gospodarstva već radi na pronalasku najboljih modela restrukturiranja te privatizacije.
Marija.crnjak@poslovni.hr