SLAMKA SPASA ZBOG KRPANJA PRORAČUNA VLADA NEĆE SMANJITI POREZ U NAJUSPJEŠNIJOJ GOSPODARSKOJ GRANI KOJA POSTAJE SVE NEKONKURENTNIJA: Unatoč višegodišnjim vapajima da PDV uništava domaći turizam, stopa ostaje ista, što će se prisilno promijeniti tek s ulaskom Hrvatske u EU, gdje je porez 7,5 posto

Statistički podaci su izvrsni – turisti stižu, što motivira Vladu Jadranke Kosor na sve češće uzdahe velikog olakšanja. Naime, očekivanja su velika; vladajući smiono predviđaju da će zarada u turizmu pokrpati goleme rupe u državnom proračunu. Međutim, činjenice govore drukčije – Hrvatska je lani i preklani izgubila dvije milijarde eura zarade od turizma. S obzirom na to da se politika prema turizmu niti ove godine nije bitnije promijenila, gubici iz minulih godina mogli bi se ponoviti. Hotelijeri ponovno upozoravaju da je njihov sektor u minusu zbog previsokih opterećenja, k tomu sezona kratko traje, a zbog nefleksibilnosti vladajućih dio prihoda se prelijeva u sivu zonu, što se najbolje vidi kod oporezivanja kućne radinosti.
Porazno je, također, opterećenje na plaće turističkih djelatnika koje u Hrvatskoj iznosi 40 posto, dok je u susjednoj Bosni i Hercegovini tek 10 posto. U Europi su više opterećene plaće jedino u Češkoj i Mađarskoj. Upozorenja stižu i iz MMF-a koji ukazuje na slabiju stopu rasta u hrvatskom turizmu, nego, primjerice, u Turskoj koju danas posjećuje oko 20 milijuna turista godišnje. Premda će mnogi, s pravom, reći da Turci nude drukčiji proizvod nego Hrvatska.
Prema svemu sudeći teško će se u državni proračun sliti jednako novca kao rekordne 2008. godine, kad je dosegnuta magična granica od 7,5 milijarda eura zarade od turizma. Tim više jer zarada otad kontinuirano pada – unatoč brojnim pozitivnim pokazateljima već 2009. godine zarađeno je čak milijardu eura manje, a razina od oko 6,32 milijarde se zadržala i prošle godine. Podaci iz prvog kvartala 2011. pak govore o novom padu zarade – kasniji Uskrs i zatvoreni hoteli razlog su manjim prihodima od oko 150 milijuna eura u odnosu na lani.
Doduše, najnovije procjene HNB-a govore kako bi turizam, nakon što su dvije godine prihodi padali, u 2011. mogao zabilježiti blagi rast, potaknut oporavkom potrošnje i nešto većim očekivanim brojem dolazaka turista. S obzirom na veliku krizu u Italiji, treba biti vrlo oprezan s prognozama, a posebice Vlada koja u turizmu vidi spas za državne financije. Slično sugeriraju i stručnjaci u turizmu koji kažu da je trenutno iluzorno očekivati velike pomake.

Iščekivanje novog PDV-a

Prema procjenama Zdenka Cerovića, predavača na Fakultetu za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu (FMTU) u Opatiji, državni proračun samo od PDV-a iz turizma godišnje dobije financijsku injekciju od milijardu i pol eura, odnosno oko 12 milijardi kuna. Previsok PDV, ocjenjuje Cerović, bez obzira na snižene stope za smještaj, znatno utječe na smanjenje konkurentnosti domaćeg turizma. Unatoč višegodišnjim vapajima da se po tom pitanju nešto napravi, vlasti su se, za sada, oglušile na smanjenje PDV-a. No, to će, po svemu sudeći, napraviti Europa, odnosno ulazak Hrvatske u EU u kojoj je prosjek PDV-a u turizmu 7,5 posto. Najave govore da bi se od kraja lipnja iduće godine i u Hrvatskoj mogao definirati točan postotak koji bi trebao biti između 6 i 8 posto, a rasterećenje poreza trebalo bi sektoru dati veći manevarski prostor, pa bi i zarada mogla biti veća.
Prema podacima Zdenka Cerovića bilanca koja predstavlja ukupne izdatke turista od početka njihova putovanja do povratka kući pokazuje da hotelijeri ostvaruju ukupan prihod od oko 980 milijuna eura, kampovi oko 720 milijuna eura, dok se u obiteljskim domaćinstvima i dalje uprihođuje tek nešto manje nego u hotelima – oko 950 milijuna eura. Od svih ostalih vidova smještaja, u koje spada i nautika te drugih usluga ostvaruje se prihod od otprilike 920 milijuna eura. Procjenjuje se da ugostiteljstvo zarađuje oko 900 milijuna eura, koliko se zaradi i u onome što se podrazumijeva pod vrlo rastezljivim pojmom trgovine.
Zanimljivo, različite provizije, bankarske, administrativne i ostale neevidentirane takse od turizma uzmu oko 500 milijuna eura. Među najveće »profitere« od turizma Cerović je upravo uvrstio banke. One, prema procjenama, od turista uprihoduju oko 150 milijuna eura provizija, dok se, za usporedbu, kod turističkih agencija ta cifra kreće 250 do 300 milijuna eura.
– Međutim, multiplikativni utjecaj turizma je mnogo veći i teško ga je izračunati. Hrvatskoj turizam nosi 16 posto BDP-a, što je visok postotak, jer drugog gospodarstva gotovo niti nemamo. U Njemačkoj je taj udio 9 posto. Bilo bi idealno kad bismo u Hrvatskoj imali 12 posto udjela u BDP-u, s time, dakako, da cvatu brodogradnja, drvna, tekstilna i ostale industrije. Dakle, težiti k tome da se samo povećava zarada od turizma nije pametno, jer je to znak da Hrvatska zapravo nema drugih grana gospodarstva. Karipskim zemljama turizam čini 80 posto zarade, ali se radi o nerazvijenim zemljama. Nadajmo se da ćemo jednog dana od turizma zarađivati i 20 milijardi eura, ali ni tada turizam ne bi trebao činiti više od 12 posto udjela u BDP-u. Onog dana kad se to obistini, Hrvatska će biti bogata zemlja, rekao je Cerović.

Slučaj Štrok

Govoreći o potencijalima turizma da spasi državne financije ekonomski analitičar Damir Novotny je podsjetio kako je većina turističkih kapaciteta u Hrvatskoj izgrađena prije dvadeset i više godina kad se nije gledalo na ekonomsku isplativost i profitabilnost turističkih investicija. U posljednjih petnaestak godina se pak dogodio tek manji pomak u izgradnji novih smještajnih kapaciteta, pa u strukturi prevladava privatni smještaj kao najveći nositelj smještajnih potencijala.

– U odnosu na ostatak Mediterana, Hrvatska ima jako malo hotela s 4 zvjezdice, stoga nam turistička ponuda i potrošnja ne mogu biti bolje. Mi smo trenutno na nekih 35 eura potrošnje po gostu, dok je prosjek Mediterana 60 do 70 eura. Naravno, pri tome možemo postaviti pitanje što je zapravo definicija turizma. Naime, statistički gledano, hoteli i restorani u ukupnom BDP-u sudjeluju s tek oko 3,5 posto, što je relativno malo. Hrvatski je problem što nove, velike investicije nisu moguće, jer nema investitora koji bi ulagali s obzirom na kratku sezonu i činjenicu da je turizam kapitalno-intenzivna grana gospodarstva s dugim rokom povrata investicije od 20-ak godina. Dovoljno je vidjeti što se dogodilo sa Štrokovom grupacijom Jadranski luksuzni hoteli koje je financirala Hypo banka i koji nisu mogli vraćati investiciju. Dobar primjer problema koji se mogu dogoditi jest Grčka u kojoj su investitore privlačili dijeleći im zemljišta. I vidjeli smo što se dogodilo kad su se oslonili samo na turizam. Turizam u Hrvatskoj je grana koja jako sezonski oscilira u odnosu na ukupan ekonomski prostor, objašnjava Novotny, dodajući kao je istina da država od PDV-a i trošarina ima direktne koristi.
Opet, veći prihodi po toj osnovi događaju se u samoj sezoni. S druge strane se, međutim, događa da se stvara deficit u robnoj razmjeni s inozemstvom zbog uvoza hrane, naftnih derivata i ostalih roba kojih sama hrvatska ekonomija ne može osigurati dovoljno da bi se zadovoljilo potrebe turističkog gospodarstva u vrijeme sezone.
Utjecaj turizma na ukupno gospodarsko stanje u zemlji, a time i na državne financije, ovaj je ekonomski analitičar slikovito opisao kao »malo naprijed, pa malo nazad«, te naglasio kako država, pa ni primorske županije ne mogu živjeti samo od turizma, već je potrebno razvijati i industriju koju je Hrvatska uništila.

Izvanpansionska potrošnja

Sličnih su razmišljanja i sindikalisti. Eduard Andrić, predsjednik Sindikata turizma i usluga Hrvatske (STUH), prokomentirao je kako se u Hrvatskoj iz godine u godinu svi hvale rezultatima turističke sezone te istaknuo kako je lani bio jedan od rijetkih koji su upozoravali da će dolazaka i noćenja biti, međutim da će Hrvatska financijski imati lošiju godinu.
– Bojim se da nam se u ovoj cijeloj euforiji isto ne ponovi i ovu godinu. Tim više što sam stalno u turističkim tvrtkama i znam da su mnogi opet dali manje cijene. Od ugostitelja možete čuti da je izvanpansionska potrošnja slaba, a ona čini značajan udio u ukupnim prihodima od turizma. Stoga, već jednom moramo »okrenuti pilu naopako«. Očito je da ova djelatnost bez nekih drastičnih rezova ne može ići kvalitetno naprijed. Jedan od kočničara naravno je i previsoki PDV i tu skidam kapu Europskoj Uniji što ćemo bar u tome, nakon niza godina, ipak doći u poziciju da ćemo se približiti europskim zemljama, smatra predsjednik STUH-a Eduard Andrić.
Također, Andrić podsjeća da je zbog smanjenja nameta u turizmu (fiskalnih, parafiskalnih, ali i svih ostalih) u početku mandata ove vlade pri Ministarstvu turizma osnovana radna grupa koja je trebala dubinski snimiti stanje i predložiti mjere za rasterećenje, te dati prijedloge Vladi kako probleme u turizmu riješiti.
– Tu smo opet krenuli s mlaćenjem prazne slame, tako da osim onih malih napredaka oko ZAMP-a ili RTV pristojbe nismo otišli daleko. Ta su se rasterećenja, međutim, u ukupnim troškovima pokazala minornima. S druge strane, plaće su u turizmu u neto iznosu niske. Ove godine smo prvi put probili barijeru, pa plaće u turizmu zaostaju već 17 posto za republičkim prosjekom. No, kad gledamo bruto plaću ne zaostajemo puno za ostalim zemljama u Europi, što znači da su davanja vrlo visoka, dodao je Andrić.

Sunce, more, krevet

Na pitanje hoće li se državni proračun »skrpati« prihodima od turizma, Andrić odgovora da su očekivanja velika, jer su i potrebe državnog proračuna velike. Međutim, njega se sigurno neće »skrpati« s onime što dobije od turizma.
– Turizam neće pokrpati proračun, ali je isto tako činjenica da će ono što se u državnu kasu slije od turizma državu spasiti od bankrota, smatra Andrić.
Turizam je nešto vrijedno, dešava se na bogomdanom prostoru, no gledajući prihod jednog Praga, koji sam godišnje od turizma zarađuje više nego cijela Hrvatska, jasno je da se ti potencijali ne koriste dovoljno. Hotelijerstvo je u minusu, a iskorištenost kapaciteta je svega 36 posto. S takvim postotkom ne može se očekivati da golemi pogoni žive cijelu godinu i isplaćuju plaće. Kako bi se situacija promijenila sve razine vlasti trebaju mnogo napraviti, upozoravaju u Sindikatu. Da bi gosti došli i u zimskim mjesecima, treba osigurati smještaj, a u destinacijama događanje. Bez toga hrvatski će turizam ostati na receptu sunce, more, krevet.

PRIHOD OD TURIZMA

1999. 2,351 milijarde eura
2000. 3,011 milijardi eura
2001. 3,749 milijardi eura
2002. 3,960 milijardi eura
2003. 5,572 milijardi eura
2004. 5,505 milijardi eura
2005. 5,998 milijardi eura
2006. 6,293 milijardi eura
2007. 6,752 milijardi eura
2008. 7,459 milijardi eura
2009. 6,380 milijardi eura
2010. 6,230 milijardi eura

ŠTO S NEPRIVATIZIRANIM DRŽAVNIM PODUZEĆIMA?

Jedan od neiskorištenih potencijala hrvatskog turizma su neprivatizirana državna poduzeća koja većinom rade s gubicima (čast izuzecima poput uspješnog Imperiala na Rabu). Prema novoj uredbi, za njihovu će prodaju sada trebati gotovo godinu dana vještačenja. Naime, traži se da se kod privatizacije takvih društava imenuju procjenitelji, obavlja se procjena, potom Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja prodaji mora dati zeleno svjetlo. Očito se na taj način željelo zaštiti državne interese i spriječiti rasprodaju, no neki smatraju da se time nepotrebno cijela stvar komplicira i oteže jer će samo za provođenje tog postupka trebati minimalno devet mjeseci. Iako se uglavnom radi o društvima koja zahtijevaju hitnu privatizaciju kako bi došlo do investicija.
– Država mora shvatiti da ne postoji netko tko će dati toliki novac za te devastirane hotele, prihvatiti zaposlene, i naći načina da investiraju kako bi hoteli uopće nastavili raditi, a kamoli digli kategoriju. Nažalost, oni su osuđeni na poslovanje s gubitkom jer se uglavnom radi o objektima s 2 ili nategnute 3 zvjezdice, s cijenama koje uz ovu situaciju, s ovakvim PDV-om, parafiskalnim davanjima, garantiraju da će sezona biti završena s minusom, prokomentirao je Eduard Andrić.