Odredbom članka 4. novog Zakona o radu ( NN 147/09) propisana je obveza poslodavcu voditi evidenciju o radnicima koji su kog njega zaposleni. Ova odredba ima uporište u Direktivi 2003/88/EZ Europskog parlamenta i Vijeća. Prema obvezi iz stavka 4. istog članka ministar je 24. svibnja 2020.g. donio Pravilnik o načinu i sadržaju vođenja evidencije o radnicima koji je objavljen u Narodnim Novinama br. 66/10 od 28.05.2010.g. s početkom primjene od 1.lipnja 2010.g. Pravilnik uređuje vođenje dviju vrsta evidencije: 1. o radnicima i 2. o radnom vremenu.
1. Podaci o radnicima
Evidenciju o radnicima poslodavac je dužan voditi od početka do prestanka radnog odnosa. Ta evidencija sadrži najmanje 25 taksativno navedenih podataka od koji uz osnovne podatke o radniku, njegovom početku rada , naziva poslova naravi i vrste rada koje radnik obavlja , mjestu rada a ako ne postoji stalno ili glavno mjesto rada napomenu da se rad obavlja na različitim mjestima, poslodavac je u obvezi voditi i specifične podatke kao što je za zaposlene u djelatnosti turizma vrlo bitno, to su podaci koji se odnose na uvjete i vrijeme za koje će se uplaćivati doprinos za produženo mirovinsko osiguranje za radnike koji su sklopili ugovor o radu na određeno vrijeme za stalne sezonske poslove.
S obzirom na obvezu ažurnog vođenja evidencije radnik je u obvezi poslodavcu pravodobno dostaviti potrebnu osobnu dokumentaciju i isprave a sve promjene radnik je dužan prijaviti poslodavcu odmah a najkasnije u roku od 8 dana od dana nastanka promjena.
Osim o radnicima koji s poslodavcem imaju sklopljen ugovor o radu poslodavca je dužan voditi i evidenciju o radnicima čiji rad koristi a to su: radnici koje mu je ustupila agencija, koji su kod njega na stručnom osposobljavanju za rad, redovitim studentima i učenicima koji rade posredstvom studentskih centara odnosno srednjoškolskih ustanova, te učenicima na praktičnoj nastavi i vježbi.
Evidencije o radnicima vode se u pisanom ili elektroničkom obliku a poslodavac ih je dužan čuvati kao dokumente trajne vrijednosti, dok je za radnike čiji rad koristi ali ne temeljem sklopljenog ugovora o radu dužan je čuvati šest godina.
2. Podaci o radnom vremenu
Evidencija o radnom vremenu sadrži najmanje: ime i prezime radnika, početak rada, završetak rada, vrijeme i sate zastoja, prekid rada i slično do kojeg je došlo krivnjom poslodavca ili uslijed drugih okolnosti za koje radnik nije odgovoran, ukupno dnevno radno vrijeme u satima s posebnom naznakom sati rada noću, prekovremenog rada, sati rada u preraspodijeljenom radnom vremenu i razdoblje preraspodIjeljenog radnog vremena, sati rada nedjeljom , blagdanom ili neradnim danom utvrđenim posebnim propisom, sati provedene na službenom putu, na terenu, u pripravnosti te sati rada po pozivu, sati korištenja godišnjeg odmora, sati bolovanja , vrijeme rodiljnog , roditeljskog dopusta ili korištenja drugih prava sukladno posebnim propisima, sati plaćenog i neplaćenog dopusta, sati nenazočnosti u tijeku dnevnog rasporeda radnog vremena odobrenih ili neodobrenih od poslodavca, sati provedeni u štrajku i lockout-u.
U slučaju da je odlukom poslodavca , zbog procesa rada organiziranog u smjenama , puno ili nepuno radno vrijeme raspoređeno nejednako po tjednima unutar razdoblje od četiri mjeseca poslodavac je dužan evidentirati sve prethodno navedene podatke , a ostvarene prekovremene sate na kraju mjeseca u kojem je odstupanje od punog ili nepunog radnog vremena iznosilo više od 12 sati mjesečno, odnosno na kraju tog razdoblja ako je njegovim protekom prosječno tjedno radno vrijeme bilo duže od punog ili nepunog radnog vremena.
Poslodavac je dužan evidenciju o radnom vremenu imati u poslovnom prostoru odnosno na mjestu rada radnika.
Evidencija se vodi po razdobljima isplate plaće i naknade plaće a mora se voditi uredno, razumljivo i ažurno na završetku radnog dana
Poslodavac je dužan na odgovarajući način voditi podatke o radnom vremenu za one radnike za koje je temeljem sklopljenog kolektivnog ugovora uređena iznimka od primjene odredbi o dnevnom i tjednom odmoru uz osiguranje zamjenskog odmora.
Podaci o radnom vremenu vode se pisano ili u elektroničkom obliku , pri čemu se mogu koristiti odgovarajuće kartice a čuvaju se najmanje šest godina.