Poslodavci tvrde da ne mogu u većem broju poduzeća isplaćivati više pune plaće, kakve su bile u vrijeme prije krize zbog korona virusa,

ali mogu:

DONIJETI ODLUKU O KORIŠTENJU GODIŠNJEG ODMORA

Poslodavac bi mogao, zbog smanjenog obujma posla, ali i zbog sprječavanja širenja zaraze na radnom mjestu, donijeti odluke o korištenju godišnjeg odmora za pojedine radnike (primjerice, za one radnike koji su zbog poslova svog radnog mjesta u kontaktu s većim brojem ljudi ili rade na terenu i slično), ali i odluku o kolektivnom godišnjem odmoru za sve radnike. Riječ je o plaćenom godišnjem odmoru. Tako bi poslodavac mogao donijeti odluku da radnici za vrijeme trajanja izvanrednih okolnosti iskoriste:

• godišnji odmor iz 2019. godine, ako taj godišnji odmor nisu iskoristili (napominjemo da godišnji odmor koji su radnici prenijeli iz 2019. u 2020. godinu moraju iskoristiti do 30. lipnja 2020. godine),
• dio godišnjeg odmora koji im pripada za 2020. godinu, ili
• cijeli godišnji odmor koji im pripada za 2020. godinu.

PONUDITI RADNIKU ANEKS UGOVORA O RADU – SMANJENJE PLAĆE ILI RADNOG VREMENA

Ono što stoji na raspolaganju poslodavcu u novonastaloj situaciji jest i mogućnost izmjene ugovora o radu na način da se radniku ili radnicima ponude novi, izmijenjeni uvjeti rada, koji se najčešće u konkretnoj situaciji odnose na smanjenje plaće, ili smanjenje radnog vremena s punog na nepuno radno vrijeme (primjerice, na jedan ili nekoliko sati tjedno). Ovu promjenu moguće je provesti ili putem aneksa ugovora o radu, ili putem otkaza s ponudom izmijenjenog ugovora o radu.

Radnici ne moraju prihvatiti ponuđeni aneks, a ukoliko ne prihvate otkaz s ponudom izmijenjenog ugovora o radu, oni su tehnološki višak i ostvaruju pravo na otkazni rok i otpremninu. 

DONIJETI ODLUKU O POSLOVNO UVJETOVANIM OTKAZIMA

Poslodavac odluku o poslovno uvjetovanom otkazu radnika može donijeti, između ostaloga, zbog gospodarskih razloga. Riječ je o vanjskim razlozima koji negativno utječu na opseg poslovanja poslodavca i zbog kojih je poslodavca primoran otkazati jedan ili više ugovora o radu kako bi mogao nastaviti poslovanje. Tako proglašenje epidemije odnosno pandemije, zatvaranje državnih granica, uvođenje mjera ograničavanja kretanja te slične izvanredne mjere koje se uvode s ciljem sprječavanja širenja u pravilu dovode do negativnih promjena na tržištu i smanjenog obujma posla poslodavaca koji se bave djelatnostima osjetljivima na navedene promjene, kao što su ugostiteljstvo, turizam, trgovina, prijevozničke i slične djelatnosti. 

ODLUKU O PREKIDU RADA („slobodni dani“)

S obzirom na novonastalu situaciju poslodavac može donijeti odluku o udaljavanju radnika s radnog mjesta, ili odluku o prekidu rada bez krivnje radnika. Poslodavac će za vrijeme prekida rada isplaćivati radniku pripadajuća davanja (doprinose) kao u slučaju da radnik radi te naknadu plaće sukladno odredbi čl. 95. st. 3. ZR-a, kojom je određeno da radnik ima pravo na naknadu plaće za vrijeme prekida rada do kojega je došlo zbog okolnosti za koje radnik nije odgovoran (bez krivnje radnika).

Nažalost, ni jedan naš poslodavac neće koristeći ovu mogućnost i isplatiti naknadu plaće u punoj visini, već isključivo minimalnu plaću uz mogućnost da se dogovore nešto veći iznosi. Pojam slobodnih dana naši radnici ostvaruju kroz preraspodjelu radnih sati i većina je u ovoj situaciji iskoristila te slobodne dane. Prekid rada je nastupio višom silom (bez krivnje poslodavca i bez krivnje radnika) i radnici su upućeni kućama uz korištenje pojma „čekanja“. (HUP je upravo Vladi uputio konkretnu mjeru za očuvanje radnih mjesta – uvođenje instituta „čekanja na rad“.

Osnovica za izračun naknade za „čekanje na rad“ po njihovom prijedlogu bila bi istovjetna naknadi za nezaposlene, a isplaćivala bi se iz državnog proračuna. Radnik bi i dalje bio formalno u radnom odnosu do završetka primjene protuepidemijskih mjera, a poslodavac ne bi bio u obvezi uplaćivanja obveznih doprinosa).

SVRHA SKLAPANJA SPORAZUMA S UDRUGOM UGOSTITELJSTVA – HUP o moratoriju na Kolektivni ugovor ugostiteljstva dok traju izvanredne mjere bila je očuvanje radnih mjesta i omogućavanje brzog nastavka poslovanja nakon pandemije. Pretpostavka je, sagledavajući trenutnu situaciju, da se pandemija neće zaustaviti u kraćem vremenu te da je ovogodišnja turistička sezona krajnje neizvjesna.

Uvjet je bio da poslodavci sa sindikalnim podružnicama u svojim hotelima-društvima dogovaraju bez otkazivanja važećih kolektivnih ugovora sporazume o upućivanju radnika na takozvano „čekanje“, na kojemu bi ovisno o trenutnom stanju pojedinog društva dogovarali isplatu umanjene plaće za određeni postotak. Sprječavanje poslodavaca u namjeri da otkazuju ugovore o radu postignuto je kriterijima za dobivanje potpora u sklopu vladinih mjera.

Budući da se naša djelatnost našla u najgoroj poziciji u odnosu na ostale te da su svi objekti zatvoreni, naši poslodavci će ostvariti Vladinu potporu u iznosu od 3.250 kuna neto po radniku. U drugom krugu pregovora oko vladinih mjera za pomoć gospodarstvu, vjerojatno će se tromjesečni dug za doprinose i poreze otpisati, što im je dodatna olakšica.

U pregovorima oko sklapanja sporazuma se ne mora dogovoriti moratorij za cijeli kolektivni ugovor. Mogu se navesti pojedini članci, ali u pravilu svi poslodavci traže da se stavi moratorij na materijalna prava. Također se treba navesti da moratorij traje za određeno vrijeme koje se može navesti, ili do prestanka vladinih izvanrednih mjera nakon čega su sve odredbe kolektivnog ugovora u primjeni.

Treba nastojati u pregovorima da se dogovori dodatni iznos na minimalnu plaću koju bi poslodavac isplaćivao iz svojih sredstava, a gdje je to moguće treba dogovoriti knjiženje razlike u plaći kao dug prema svakom radniku koji će se isplatiti kada se za to steknu uvjeti. Otkazivanje kolektivnih ugovora ne smije se prihvatiti. Poslodavci koji misle otkazati kolektivni ugovor za vrijeme trajanja otkaznog roka ne mogu mijenjati ugovorena prava niti sklapati sporazume.

SITUACIJA U SINDIKATU TURIZMA I USLUGA HRVATSKE
 

Sindikat turizma i usluga Hrvatske prihode ostvaruje isključivo putem uplaćene članarine svojih članova. U prethodnom razdoblju konstantno smo pozivali radnike da se učlane u Sindikat jer smo zbog pada broja članova već bili na rubu likvidnosti gledajući rashodovne obveze u odnosu na prihod. Sadašnja krizna situacija u kojoj se ne produžavaju ugovori o radu na određeno vrijeme nakon isteka ugovorenog datuma, stalni sezonci ostaju na zavodu za zapošljavanje, sezonci se ne zapošljavaju, pojedini ugovori o radu na neodređeno vrijeme se otkazuju bez da se zapošljavaju novi radnici, neminovno donosi daljnji pad broja članova. Preostali članovi će nažalost doći u poziciju da do daljnjega primaju minimalnu neto plaću RH, što znači da će prihodi od članarine zbog pada broja članova i umanjenih plača biti znatno smanjeni. U takvoj situaciji STUH mora na sve načine smanjivati rashode, nastojati uz trenutni organizacijski ustroj preživjeti ovu krizu, nakon koje slijede pregovori s poslodavcima o vraćanju svih kolektivnih ugovora na početne pozicije prije sklapanja Sporazuma o izuzimanju pojedinih prava na određeno razdoblje. U međuvremenu stižu pojedina pitanja članova i povjerenika, a svode se    na slijedeće :

Hoćemo li morati plaćati članarinu ukoliko primamo minimalnu plaću ?

Iz prethodnog teksta je jasno da Sindikat sve troškove svoga djelovanja pokrije isključivo iz sindikalne članarine. Izostanak prihoda od članarine neminovno bi doveo do gašenja Sindikata. Vjerujem da to nije u interesu ni jednom članu sindikata. Svjestan sam da ljudima u odnosu na plaću od 3.250 kuna znači i tih četrdesetak kuna članarine, ali i u ovoj krizi te nakon nje pitanje je kakva bi prava imali da ne postoji sindikat !

Hoće li sindikat uplatiti svakom članu jednokratnu novčanu pomoć ?

Bilo bi lijepo kad bi sindikat imao takvih mogućnosti, ali vjerujem da je većina članova svjesna da je to neostvarivo. Pod pretpostavkom da nas ima 5.000 (nažalost sada će nas biti manje), za jednokratnu pomoć od 1.000 kuna trebalo bi izdvojiti 5.000.000 (pet milijuna kuna).

Hoće li sindikat odgoditi naplatu mjesečnih rata za pozajmice ?

U pozajmicama su nam angažirana znatna sredstva čiji mjesečni priliv naplatom rata omogućava likvidnost Sindikata. Nemoguće je donijeti odluku da se odgodi naplata svih odobrenih pozajmica, ali rješenju problema svakog pojedinačnog radnika pristupiti ćemo individualno, bilo da će se povećati broj rata i time umanjiti njen mjesečni iznos, bilo da ćemo pojedinom članu koji se nađe u situaciji da nikako ne može u tom mjesecu uplatiti ratu, naplatu iste odgoditi. Sudjelovali smo u svim raspravama oko donošenja vladinih mjera i isticali zahtjeve koji će našim članovima omogućiti da lakše prebrode ovu krizu, pa smo tako i podržavali zahtjeve da banke prihvate moratorij na otplatu kredita građana. Nažalost mi nismo banka niti imamo uvjete za poslovanje koji su na raspolaganju bankama.

Drage kolegice i kolege, članice i članovi Sindikata turizma i usluga Hrvatske, u prvom redu vam želim da sačuvate zdravlje, da izdržite psihički pritisak koji vam nameće ova kriza po svim pitanjima – od  problema s materijalnom situacijom, zabranom druženja, strahom od zaraze virusom. Vjerujem da ćemo prebroditi ovu krizu i da će nakon nje u našoj djelatnosti nastupiti razdoblje većih materijalnih prava zaposlenih i bolji uvjeti rada te da ćemo sve to zajednički izboriti putem našeg sindikata bez kojega bi sve nedaće koje su nas ovog trenutka opteretile, sigurno bile još i veće.

Koristim priliku da vama i vašim obiteljima, ispred svih tijela Sindikata turizma i usluga Hrvatske i svih zaposlenih u Sindikatu zaželim Sretan Uskrs !

Predsjednik STUH-a

Eduard Andrić