Bliže se Božić i Nova 2018. godina, ovogodišnja turistička sezona, ili bar sve ono što ju je obilježilo iza nas je, hotelijeri i ugostitelji se već naveliko pripremaju za narednu sezonu, a „oni“ koji mogu doprinijeti rješavanju znanih problema, slušaju prijedloge, bilježe ih, ali iste po dobrom starom običaju svih hrvatskih vlada, ne rješavaju.
I ptice na grani već znaju da je najveći problem hrvatskog turizma radna snaga i to ne bilo kakva, već kvalitetna i stručna, ona s iskustvom. Naslov ovog teksta „Čovjek – ključ uspjeha u turizmu“ nije slučajan. Ta krilatica prisutna je u našem turizmu godinama, ali nažalost do dana današnjeg predstavlja tek mrtvo slovo na papiru.
U toj djelatnosti radnici su godinama iskorištavani, rade u sezoni uz nepoštivanje Zakonom propisanog broja sati, bez slobodnog dana u tjednu, borave kao sezonci u neadekvatnom smještaju, primaju plaće znatno ispod hrvatskog prosjeka u gospodarstvu, prihvaćali su od početka primjene nepravednu preraspodjelu sati u kojoj se za duže odrađeni sat dobivao slobodan sat, a u drugim djelatnostima prekovremeni sat plaćao bi se 50% više.
Dosada smo imali kakvo-takvo tržište kapitala, ali ulaskom u Europsku uniju dobili smo i tržište rada koje je zbog svega prethodno navedenog rezultiralo odljevom domaće radne snage u inozemstvo gdje su bolji uvjeti (od plaće, smještaja i ostalog), a taj odljev traje i dalje. Situacija po pitanju radne snage u turizmu postaje sve složenija.
Na sastancima u Ministarstvu turizma, Ministarstvu rada, Socijalnom vijeću……tražili smo povećanje plaća, zaustavljanje prisutnog trenda sklapanja sve većeg broja ugovora na određeno, unošenje izmjena u Pravilnik o kategorizaciji hotelskih objekata koje bi obvezivale poslodavce da za dobivanje određene kategorije hotela zapošljavaju putem ugovora o radu na neodređeno vrijeme dogovoreni broj radnika u odnosu na broj ležaja, uvođenje standarda rada, fleksibilniju mjeru za zapošljavanje putem ugovora o radu za stalne sezonske poslove, po pitanju mogućnosti zapošljavanja izjednačavanje osoba koje su u prijevremenoj mirovini s onima koje su ostvarile pravo na starosnu mirovinu, reformu školstva uvođenjem prakse …….
Nažalost, osim deklarativnog prihvaćanja ideja od strane ministra turizma pozitivnih pomaka nema, a poslodavci odbijaju ozbiljniju analizu danih prijedloga.
Činjenica je da velik broj poslodavaca ostvaruje znatnu dobit u kojoj postoji prostor za povećanje plaća, ali većina takvih ušteda traži i ostvaruje se isključivo na trošku za radnu snagu. Treba izdvojiti značajnija i vodeća hotelska društva koja ipak kroz pregovore o kućnim kolektivnim ugovorima kontinuirano dižu plaće, poboljšavaju uvjete rada i ulažu u edukaciju kadrova.
Težimo ka kvalitetnom, a ne masovnom turizmu, pa je jasno da je budućnost hrvatskog turizma u hotelima s 4 i 5 zvjezdica, ali ti hoteli trebaju kvalitetne ljude. Činjenica je kako su s povećanjem PDV-a mali obrtnici pokušali izbjeći neke porezne obveze, pa se zaposlenima isplaćuje minimum, a ostatak im se daje „na ruke“. Oko 35 tisuća ljudi radilo je ovog ljeta upravo kod malih obrtnika i ti su ljudi najnezaštićeniji. Danas se jedan dobar kuhar ne može zaposliti s plaćom manjom od 15 tisuća kuna neto, ali su velika davanja državi pa još toliko ide na bruto. To je bez sumnje velik uteg poslodavcima. Kada bi se smanjio PDV i povećale kontrole situacija bi bila puno bolja, a državni proračun bi u godinama koje slijede imao znatniji prihod nego sada. Bez obzira na mišljenje pojedinaca kako poslodavci uz manji PDV ne bi povećali plaće, činjenica je da bi se tada Sindikatu otvorio daleko veći prostor za pritiske u pregovorima, a poslodavce bi na drugačije razmišljanje prisilio i nedostatak radne snage. Međutim naši političari sve zakone, pravilnike, mjere … donose bez analiza i ne sagledavajući njihove učinke dugotrajno. Zadovoljavamo se rastom prihoda od turizma i njegovim učešćem u BDP-u ne shvaćajući da Hrvatska sa svojim potencijalima treba ostvarivati daleko bolje rezultate.
Prijedlogom odluke Ministarstva rada i mirovinskog sustava o utvrđivanju godišnje kvote dozvola za zapošljavanje stranaca za 2018. godinu predviđeno je 1.860 radnih dozvola za turizam.
Ministar turizma nije zadovoljan brojem predviđenih radnih dozvola za radnike u turizmu te će tražiti da se taj broj poveća na minimalno 5.500 radnih dozvola. Naime, on predviđa da će nam za iduću turističku godinu trebati do 15.000 novih radnika u turizmu, a mi u Sindikatu tvrdimo da će taj broj biti daleko veći s obzirom da se u 2018. godini predviđa povećanje turističkog fizičkog prometa za 3 do 5 posto uz produljenje predsezone i posezone, a izvjesno je i otvaranje novih i obnovljenih turističkih objekata.
Ministar je u pravu kada kaže da su radne dozvole samo jedno od privremenih rješenja, ali mi tvrdimo da je realizacija navedenog rješenja pod znakom velikog upitnika. U svim državama Europe nedostaje radne snage. Kako odlaze naši ljudi tamo gdje su im bolje zarade i uvjeti, odlaze i građani zemalja iz kojih mislimo uvesti radnu snagu. Vlada bi trebala biti svjesna da će strani radnik u našem turizmu imati problema s komunikacijom, prilagodbom na sredinu u koju dolazi raditi, da će od plaće koju dobije veći dio dostavljati obitelji u zemlju iz koje je došao te da je u priči o rastu konkurentnosti našeg turizma, a gledajući radnu snagu na čiji uvoz možemo računati, upitna kvaliteta usluge koju taj radnik može pružiti sve zahtjevnijem gostu.
Nova godina nam uz navedeno donosi i izmjene Zakona o radu, novu mirovinsku reformu koja će zasigurno kroz povećanu penalizaciju (čemu se u sindikatu protivimo) pooštriti uvjete za odlazak u prijevremenu mirovinu te ubrzati produljenje i izjednačavanje godina starosti žena i muškaraca za ostvarivanje prava na starosnu mirovinu.
Što reći na sve navedeno ?
U ime Sindikata turizma i usluga Hrvatske želim vama i vašim obiteljima blagoslovljen i sretan Božić te Novu 2018. godinu. Nadam se da će te se tijekom blagdana odmoriti od naporno odrađene sezone, ali vjerujem i da ćete izdvojiti malo vremena za razmišljanje tko vam od tri socijalna partnera u RH – vlade, poslodavaca i sindikata – može pomoći u rješavanju problema s kojima smo suočeni, a koji će nažalost u godini koja slijedi biti veći i teži.
Shvatite da je u cijeloj priči krilatica „Čovjek – ključ uspjeha u turizmu“ točna i neosporiva, da i u našoj borbi za dostojanstven život radnika u turizmu ključnu ulogu igra čovjek, pridružujući se našem članstvu i na taj način jačajući sindikat, pružajući podršku u sindikalnim akcijama, ali ne samo verbalno ili razmišljajući da će ako zatreba u organiziranim prosvjedima netko drugi riješiti njegovu sudbinu, već shvaćajući da mora stati rame uz rame sa svojim kolegicama i kolegama i dokazati da je čovjek koji hoće i zna boriti se za svoje pravo.
Predsjednik
Eduard Andrić